Hrvatska se u 2023. godini nalazi na 50. mjestu od ukupno 64 zemlje na globalnoj ljestvici konkurentnosti koju je sastavio Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, prema priopćenju Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) objavljenom u utorak.
Unatoč padu na ljestvici konkurentnosti u odnosu na prethodnu godinu, Hrvatska zadržava svoje mjesto unutar prvih pedeset zemalja, te se poboljšala u usporedbi s 2020. godinom kada je bila deset mjesta niže. Naime, prošle godine zabilježen je napredak od 13 pozicija, dok je ove godine zabilježen pad za tri mjesta. Unatoč oscilacijama, posljednjih godina Hrvatska bilježi značajno poboljšanje u ocjeni konkurentnosti.
Na vrhu ljestvice konkurentnosti i dalje se nalazi Danska, s Irskom i Švicarskom na drugom i trećem mjestu.
Hrvatska ostvaruje najbolje rezultate u tri ključna područja: konkurentnosti vanjske trgovine, socijalnoj zaštiti i cijenama.
Značajna poboljšanja ostvarena su u javnim financijama, s posebnim naglaskom na suficitu u proračunu opće države, rastu kreditnog rejtinga zemlje, povećanju izvoza usluga i većem udjelu žena u menadžmentu.
S druge strane, Hrvatska bilježi pad konkurentnosti zbog visoke inflacije, usporavanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) i smanjenja učinkovitosti u upravljanju vodama.
Anketirani menadžeri ističu visoku kvalifikaciju zaposlenih, kvalitetno obrazovanje, dobru infrastrukturu i dinamičnost ekonomije kao ključne prednosti hrvatskog gospodarstva.
Također, Hrvatska se ističe kao jedna od najkonkurentnijih zemalja u svijetu u područjima turističke potrošnje i rasta zaposlenosti, te se nalazi među najboljim zemljama po stopama rasta BDP-a, radne snage i minimalne plaće.
Međutim, postoje i područja u kojima se Hrvatska nalazi među tri najslabije ocijenjene zemlje, uključujući pad ukupnog broja stanovnika, odljev visokoobrazovanih radnika iz gospodarstva, financijsku pismenost i učestalost pripravništva na tržištu rada.
Što se tiče opterećenja porezima, Hrvatska zauzima 61. mjesto od 64 zemlje koje su sudjelovale u istraživanju, u kategoriji koja je ocjenjivala stvarno porezno opterećenje građana.
Ivan Mišetić, v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost, ističe potencijal Hrvatske zbog visokokvalificirane radne snage i dobre infrastrukture, ali naglašava da su nužne reforme u sustavu kako bi se učinkovito iskoristili javni resursi i potaknuo rast BDP-a, plaća te poboljšao životni standard građana. HUP kontinuirano poziva na reforme koje bi olakšale poslovanje u Hrvatskoj i ubrzale napredak.
