Superizborna godina izuzetno je značajan trenutak za sve građane, političke stranke i medije u Hrvatskoj jer dolazi nakon tri godine izborne pauze koje se u Hrvatskoj nisu dogodile još devedesetih. Najdulje smo bez odlaska na birališta bili u periodu od predsjedničkih izbora održanih u lipnju 1997. do parlamentarnih izbora u siječnju 2000. godine. Godina 2024. donosi nam priliku da izaberemo nove političke vođe i značajno utječemo na budućnost Republike Hrvatske. U ovoj superizbornoj godini, održat će se nekoliko važnih izbora.
Izbori za Europski parlament
Prvi izbori koji nas očekuju su izbori za Europski parlament, koji će se održati 6. – 9. lipnja 2024. Oni se u isto vrijeme održavaju i u drugim zemljama članicama. Ovi izbori su važni jer pokazuju raspoloženje birača i njihov stav o EU-u i političkim pitanjima koja se tiču Europe.
Hrvatska ima 12 zastupnika u Europskom parlamentu a među njima su članovi raznih stranaka te neovisni kandidati. Oni su odgovorni za predstavljanje interesa Hrvatske i njenih građana u EU-u te sudjeluju u donošenju odluka i zakona koji se odnose na cijelu Europsku uniju. Trenutačni zastupnici su: Biljana Borzan, Valter Flego, Sunčana Glavak, Ladislav Ilčić, Romana Jerković, Mislav Kolakušić, Predrag Matić Fred, Tonino Picula, Karlo Ressler, Ivan Vilibor Sinčić, Tomislav Sokol i Željana Zovko.
Hrvatska je dosad već triput izlazila na izbore za Europski parlament – po ulasku 2013., samo godinu dana kasnije 2014. te ponovno 2019. U međuvremenu, Hrvatska je također predsjedala Vijećem EU u prvoj polovici 2020. Izlaznost birača u Hrvatskoj na izborima za EU parlament dosad je bila ispod prosjeka Europske unija no ona bilježi trend rasta.
Izbori za Hrvatski sabor
Drugi važni izbori su parlamentarni izbori, koji se po zakonu moraju održati u periodu od kraja kolovoza do sredine rujna. Nije još posve jasno kako će se idući parlamentarni izbori u Hrvatskoj provesti. Naime, Ustavni sud je u listopadu upozorio da ako se ne promijene granice izbornih jedinica tako da svaki glas ima jednaku važnost, idući parlamentarni izbori mogli bi biti proglašeni neustavnima.
Zbog iseljavanja i povećane smrtnosti, u nekim jedinicama postojala je razlika od više od 5% u broju birača, što znači da glas u jednom području vrijedi više nego u drugom. Predstavljen je novi model izbornih jedinica po kojem gotovo 80% birača ostaje u istim izbornim jedinicama te je izglasan novi Zakon o izbornim jedinicama, no oporba će navodno tražiti ocjenu ustavnosti zakona.
Predsjednički izbori
Krajem 2024. godine građani će i treći put na birališta, i to na predsjedničkim izborima. Očekuje se da, kao i na izborima na kojima je pobijedio Zoran Milanović, prvi krug bude održan krajem prosinca 2024. Bude li pak drugog kruga, on će se održati početkom 2025., do kada i aktualnom predsjedniku Milanoviću traje petogodišnji mandat.
Mnogi mediji će izvještavati o kampanjama i predizbornim aktivnostima, a mnogi će organizirati i predizborne debate i intervjue. Za političke stranke, ova godina će biti ključna u pokušaju da zadobiju povjerenje građana i osvoje što više glasova.
Izbori 2024.
